19,78 €
Nema na zalihi
– RASPRODANO –
Rezzorijev kontroverzni roman Memoari jednog antisemita je lirična, duhovita, ponekad blago ironična, ponekad duboko uznemirujuća, autobiografski obojena pripovijest o emotivnom, intelektualnom i političkom (ne)odrastanju i (ne)sazrijevanju kozmopolitskog, površnog i apolitičnog aristokrata u razdoblju između dva svjetska rata.
BESPLATNA DOSTAVA
Nema na zalihi
Iz neodređene vremenske distance od nekoliko desetljeća, pripovjedač – potomak austrougarske plemićke obitelji s krajnjih granica propalog Carstva – vraća se u svoju prošlost: od djetinjstva u Bukovini, preko adolescentskih godina u Bukureštu i rane mladosti u Beču, do poslijeratnog zrelog doba u razorenoj, poraženoj, postnacističkoj Njemačkoj. Kroz to prostorno i vremensko lutanje po Europi kao crvena nit provlači se njegov ambivalentan odnos prema Židovima koje susreće i s kojima se neminovno zbližava na svakoj etapi svoga puta. Nježna prijateljstva, erotske pustolovine i ljubavne priče na narativno briljantan način osciliraju između neodoljive privlačnosti i duboke odbojnosti. Virtuoznost Rezzorijeva pripovijedanja upravo je u tome da i čitatelj tako doživljava ovog „antisemita“: istodobno ga neodoljivo privlači i duboko odbija.
Gregor von Rezzori rođen je 1914. godine u Černovcima, tadašnjem glavnom gradu austrougarske pokrajine Bukovine. Tridesetih godina prošloga stoljeća studirao je arhitekturu, medicinu i umjetnost u Beču. Nakon Drugoga svjetskog rata živio je u Njemačkoj, a potom u Italiji. Bavio se novinarstvom, glumom i pisanjem filmskih scenarija, primjerice u filmovima Louisa Mallea i Volkera Schlöndorffa.
Zbirka priča Maghrebinische Geschichten (1953.) donijela mu je prvi međunarodni uspjeh.
Slijede četiri i pol desetljeća plodne spisateljske karijere koja obuhvaća zbirke eseja i priča, putopise, reportaže i romane, među kojima su najvažniji Ein Hermelin in Tschernopol (1956.; Hermelin u Černopolu, Zagreb, 1961.), Der Tod meines Bruders Abel (1976.) i Memoiren eines Antisemiten (1979.). U njima Rezzori majstorski kombinira pripovjedačku autopsiju Austro-Ugarske Monarhije s preciznom dijagnozom kulturnih i političkih previranja koja su u međuratnom razdoblju zahvatila taj dio Europe. Od proznih djela objavljenih osamdesetih godina, naročito se ističe autobiografska studija u pet portreta pod naslovom Blumen im Schnee (Lanjski snjegovi). Djela su mu prevedena na brojne jezike.
Rezzori je umro 1998. godine na svom imanju u blizini Firence.
“Prva i zasad jedina knjiga… među najvažnijim je djelima objavljenim zadnjih godina u nas.”
Miljenko Jergović, Jutarnji list (2019.)
https://www.jutarnji.hr/
„Treća, možda i najintrigantnija knjiga Rezzorijeve zavičajne legitimacije, Memoari jednog antisemita, (…) prevedena je na sve frekventnije europske jezike (i) izaziva veliku pozornost u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što Rezzorija razlikuje od drugih pisaca teme koja je sadržana u samom naslovu jest to što temeljna gesta njegove proze nije u zgražanju, nego u prepoznavanju. Antisemiti su, u pravilu, neki drugi (kao što su, u vrijeme europskih nacizama, i Židovi bili ‘neki drugi’), o antisemitima se piše s higijenskom distancom, i vrlo često – bez prepoznavanja i identifikacije. Gregor von Rezzori piše upravo – s prepoznavanjem, o antisemitizmu kao osjećaju vlastitoga svijeta, s kojim je, na neki način, familijariziran i intimiziran. I to je ono što Memoare jednog antisemita čini potresnom i šokantnom knjigom, ta slutnja da je iz vrlo blagoga svijeta, skoro pa iz duha neke galicijske Heidi, rođen holokaust.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list (2013.)
„Posljednji veliki kroničar onih prostora Europe koji su iščezli s njene zemljopisne karte i iz njenog pamćenja.“
The New York Review of Books
„Bespoštednim prikazom prikladnih stavova kojima se prešutno odobravaju najpodliji režimi, roman Memoari jednog antisemita vlastitu upletenost pretvara u suptilnu i neustrašivu etiku i uči nas da je svatko podložan usputnim, pogubnim moralnim propustima.“
The Guardian
„Sarkastično i nijansirano, on ne razotkriva resentiman u velikom zločincu, nego u svakodnevnoj, zavišću i strahom gonjenoj otupljenosti srednjoeuropskoga građanstva.“
Deutsche Welle
100 German Must-Reads
https://www.dw.com/en/
https://www.dw.com/de/
„Gregor von Rezzori jedna je od najupečatljivijih figura njemačke poslijeratne književnosti. Istočnoeuropsko podrijetlo njegovoj nemilosrdnoj ironiji daje melankoličnu dubinu.“
Neue Züricher Zeitung
„Rezzori je pisac kakav nije bio predviđen za ovu zemlju: slobodan duh, građanin svijeta, pripovjedač bajki i mitova, učeni Srednjoeuropljanin, tragač za krhotinama, krunski književni svjedok jedne potonule Europe, ‘tegljač epohe‘: pisac koji je sa sobom vukao ljude, imena, iskustva, svjetove i jedno cijelo povijesno razdoblje.“
Der Tagesspiegel
Dr. Gordana-Dana Grozdanić rođena je u Sarajevu. Studirala je germanistiku, filozofiju i lingvistiku u Sarajevu, Zagrebu i Kölnu. Godine 2008. doktorirala je iz područja suvremene njemačke književnosti na University of Pennsylvania, Philadelphia (Der Balkankrieg als literarisches Phänomen. Auseinandersetzungen deutschsprachiger Autoren), gdje je od 1999. do 2010. predavala književnost i njemački jezik. Od 2010. radi kao profesorica na Curtis Institute of Music, Philadelphia. Godine 2015. – 2016. nagrađena je stipendijom Leon Levy Biography Fellowship (CUNY, The Graduate Center, New York) za biografiju Zije Dizdarevića „Born of an Era of Misfortune.“ The Life and Work of Zija Dizdarević, 1916- 1942 koja će biti objavljena 2020. godine. Uz akademski rad, bavi se prevođenjem s njemačkog i engleskog jezika.
| Uvez | Tvrdi uvez |
| Jezik | Hrvatski |
| Broj Stranica | 339 |
| Godina Izdanja | 2019 |
| Prevoditelj | Gordana-Dana Grozdanić |
| ISBN | 9789534863404 |
