O autoru
Krzysztof Varga, rođen 1968. u Varšavi, poljski je pisac, kolumnist i dugogodišnji urednik kulturne rubrike Gazete Wyborcze, a od 2022. godine objavljuje u Newsweeku. Autor je brojnih eseja, priča i romana: Dječaci ne plaču (Chłopaki nie płaczą), Bildungsroman (Bildungsroman), 45 ideja za roman (45 pomysłów na powieść), Tequila (Tequila), Nadgrobnik od terrazza (Nagrobek z lastryko), Aleja nezavisnosti (Aleja Niepodległości), Piljevina (Trociny), Masakr (Masakra), Stotica (Setka), Sonnenberg (Sonnenberg), Knjiga za starije nestašne (Księga dla starych urwisów) i Dnevnik vodenkonja (Dziennik hipopotama).
Gulaš od ptice turul (Gulaszh z turula) čini prvi dio Vargine mađarske trilogije, zajedno s romanima Čardaš s mangulicom (Czardasz z mangalicą) i Langoš u jurti (Langosz wjurcie).
Za Gulaš od ptice turul dobio je nagradu čitatelja prestižne poljske nagrade Nike.
Knjige su mu prevede na talijanski, mađarski, bugarski, slovački, srpski, ukrajinski, hrvatski i francuski jezik.
Živi u Varšavi.
Recenzije
“Krzysztof Varga značajan je pisac naše generacije, pa još u velikoj poljskoj književnosti…..
Pritom, rođen je i odrastao između dvije kulture i dva jezika, Poljak u Madžarskoj i Madžar nmeđu Poljacima, omiljeni žanr mu je književna reportaža….. U ovoj knjizi on ispisuje npomalo hedonistički i eskapistički, a pomalo i očajni, melankolični izvještaj o društvu čije su nam povijesne agonije, pijanstva i mamurluci zapravo veoma bliski. Kao što nam je, uostalom, blizak i Vargin humor…”
Miljenko Jergović
“Ovaj je Gulaš pre i iznad svega literatura; to ni na koji način nije u koliziji s naravi ovog teksta kao blagotvorno kombinovano insajdersko-autsajderskog pogleda naweltschmerz na mađarski način.
Šta je, dakle, ovaj Gulašmeđu koricama? Esej bez sumnje, putopisni brevijar nesumnjivo, svojevrsna fragmentarna reportaža bez dvojbe, autobiografsko štivo takođe nedvosmisleno.”
Teofil Pančić (Vreme)
O prevoditelju
Siniša Kasumović rođen je 1966. godine u Osijeku.
U Poljskoj živi od 1991. godine, gdje je diplomirao sociologiju na Sveučilištu u Lodzu.
S poljskog na hrvatski jezik preveo je: Andrzej Stasiuk, Na putu za Babadag (Jadac do Babadag), Fraktura, 2010.; Andrzej Stasiuk, Taksim (Taksim), Fraktura, 2012.; Czesław Miłosz, O putovanjima kroz vrijeme ( Podrowanie w czsie), Naklada Ljevak, 2015.; Andrzej Stasiuk, Istok (Wschod), Fraktura, 2017.
S hrvatskog na poljski jezik preveo je: Ivica Prtenjaćč, Brdo (Biblioteka Słów, 2020); Ivana Šojat, Unterstadt, Biblioteka Słów, u pripremi, Slavenka Drakulić, Nevidljiva žena i druge priče, Biblioteka Słów, u pripremi
