Opis
Knjiga Lanjski snjegovi spada u djela koje je žanrovski nemoguće potpuno odrediti. I sam je autor toga bio svjestan, dodavši sljedeći barokni podnaslov: „Studije portreta za autobiografiju koju nikada neću napisati, također: Pokušaj načina pripovijedanja za isto tako nikada napisan bildungsroman“. Radi se, dakle, o nekoj vrsti autobiografskih zapisa; no čitatelj je od početka upozoren da je pamćenje nepostojano, a sjećanje nepouzdano.
„Studije portreta“ podijeljene su u pet poglavlja, a svako je od njih posvećeno osobi koja je imala utjecaja na Rezzorijevo djetinjstvo i ranu mladost: nepismena, priprosta dadilja i dojilja Kasandra, što ga je uvela u čarobni svijet bajki i priča; konzervativni, distancirani otac koji se manijakalno posvećuje lovu, pokušavajući nadoknaditi stvarne i umišljene gubitke nastale raspadom Austro-Ugarske monarhije; neurotična, krhka majka, razočarana brakom, koja guši djecu svojom pretjeranom skrbi; sestra čija ga duga bolest i prerana smrt prate kroz cijeli život; voljena guvernanta Stručkica, koja mu je pružila sve ono što njegovi ekscentrični roditelji nisu mogli.
Rezzorijeva arabeskna autobiografija uvjerljivo pokazuje kako pripovijedati o sebi prije svega znači pripovijedati o drugome.
O autoru
Gregor von Rezzori rođen je 1914. godine u Černovcima, tadašnjem glavnom gradu austrougarske pokrajine Bukovine. Tridesetih godina prošloga stoljeća studirao je arhitekturu, medicinu i umjetnost u Beču. Nakon Drugoga svjetskog rata živio je u Njemačkoj, a potom u Italiji. Bavio se novinarstvom, glumom i pisanjem filmskih scenarija, primjerice u filmovima Louisa Mallea i Volkera Schlöndorffa.
Zbirka priča Maghrebinische Geschichten (1953.) donijela mu je prvi međunarodni uspjeh.
Slijede četiri i pol desetljeća plodne spisateljske karijere koja obuhvaća zbirke eseja i priča, putopise, reportaže i romane, među kojima su najvažniji Ein Hermelin in Tschernopol (1956.; Hermelin u Černopolu, Zagreb, 1961.), Der Tod meines Bruders Abel (1976.) i Memoiren eines Antisemiten (1979.). U njima Rezzori majstorski kombinira pripovjedačku autopsiju Austro-Ugarske Monarhije s preciznom dijagnozom kulturnih i političkih previranja koja su u međuratnom razdoblju zahvatila taj dio Europe. Od proznih djela objavljenih osamdesetih godina, naročito se ističe autobiografska studija u pet portreta pod naslovom Blumen im Schnee (Lanjski snjegovi). Djela su mu prevedena na brojne jezike.
Rezzori je umro 1998. godine na svom imanju u blizini Firence.
Recenzije
“Jedno od najupečatljivijih autobiografskih djela na njemačkom jeziku.”
Berliner Zeitung
[Rezzori], ponosni gubitnik, pred nama nepoštedno prostire svoje moralne slabosti i egzistencijalne promašaje. O onome što mu je dirnulo srce, priča pak dirljivo, naime bez uljepšavanja. Svoje roditelje, sestru, dadilju i guvernantu prikazuje nam tako zorno i slikovito, pa se čini da poetska pravda postaje objektivno izviješće/objektivnost.
Frankfurter Allgemeine Zeitung
“U priči o svojoj obitelji Rezzori je otkrio parabolu raspada Europe … Njihove rane bile su psihičke: čehovski osjećaj izmještenja, nagli gubitak svih klasnih, vjerskih i društvenih oslonaca i jamstava, dezorijentirani strah da svijet više ne odgovara našim očekivanjima.”
The New York Times
“Lanjski snjegovi je klasik koji se po umjetničkom integritetu može mjeriti s Nabokovim Govori, sjećanje! i Sartreovim Riječima.“
The Independent
“Breme povijesti oduvijek je pritiskalo narode Istočne Europe; ovi veličanstveni memoari
pokazuju nam kako bolno to breme može biti.”
Newsday
„Rezzorijev najpoznatiji roman Memoari jednog antisemita i njegova autobiografska proza
Lanjski snjegovi djela su svilenkaste, lirske elegancije, puna britkih detalja i ironične moralne
težine. No, ponajprije nude čudesne karakterne portrete – u romanu su to žene koje su oblikovale
pripovjedačev čuvstveni i intelektualni život, u memoarima neodoljivi karakteri iz Rezzorijeve
tragikomično disfunkcionalne obitelji u vrtlogu europskih ratnih kataklizama.“
The Washington Post
„U tim svojim Lanjskim snijezima Rezzori donosi biografije svojih bližnjih, oca, sestre, matere,
vrlo koncizno napisane, bez ikakvih ukrasa i fikcionalizacije, kao da se ispovijeda pred šalterom
nekoga ureda za strance, i na takav, naoko jednostavan način, nastaje jedna na svaki način
fascinantna knjiga. Nisu to velike porodične biografije. Veličina knjige je u Von Rezzorijevom
odnosu prema tim biografijama. …
Svijet Rezzorijevog zavičaja ispunjen je devetnaestostoljetnim oficirima, koji su još uvijek
spremni da jedan drugog izazovu na viteški dvoboj, engleskim guvernantama, njemačkim
činovnicima i učiteljima, gradskim ludama, rabinima i šarlatanima, pijanom ruskom gospodom i
njihovim žalosnim damama, ali u svojoj osnovi, taj svijet je, kao i kod Danila Kiša, okrenutiji
svojoj nutrini nego što djeluje prema van, na trgu i na ulici. U njemu je neusporedivo izrazitija
svaka porodična povijest od one velike, političke i svjetske povijesti, koja će uskoro do kraja
uništiti taj svijet.“
Miljenko Jergović
O prevoditelju
Dr. Gordana-Dana Grozdanić rođena je u Sarajevu. Studirala je germanistiku, filozofiju i lingvistiku u Sarajevu, Zagrebu i Kölnu. Godine 2008. doktorirala je iz područja suvremene njemačke književnosti na University of Pennsylvania, Philadelphia (Der Balkankrieg als literarisches Phänomen. Auseinandersetzungen deutschsprachiger Autoren), gdje je od 1999. do 2010. predavala književnost i njemački jezik. Od 2010. radi kao profesorica na Curtis Institute of Music, Philadelphia. Godine 2015. – 2016. nagrađena je stipendijom Leon Levy Biography Fellowship (CUNY, The Graduate Center, New York) za biografiju Zije Dizdarevića „Born of an Era of Misfortune.“ The Life and Work of Zija Dizdarević, 1916- 1942 koja će biti objavljena 2020. godine. Uz akademski rad, bavi se prevođenjem s njemačkog i engleskog jezika.
